Zadnje pretraživanoObriši sve
Nema rezultata za traženi pojam!

Monilia laxa predstavlja jednu od najznačajnijih i najopasnijih gljivičnih bolesti koja pogađa koštičavo voće poput šljive, trešnje, višnje, breskve i marelice. Posebno je izražena u razdoblju cvatnje, kada su biljke najosjetljivije. U uvjetima promjenjivog vremena, uz česte oborine i niže temperature, stvaraju se idealni uvjeti za razvoj infekcije. Upravo tada dolazi do aktivacije bolesti koja može uzrokovati ozbiljne štete, odnosno do čak 50 % smanjenja uroda.

15. 04. 2026.
Monilia laxa – kako prepoznati i uspješno suzbiti opasnu bolest koštičavog voća

Kada i kako dolazi do infekcije?

Najkritičnije razdoblje za zarazu je faza od početka do pune cvatnje. Nakon kiše, spore gljivice dospijevaju na cvijet, točnije na njušku tučka, gdje započinje infekcija.
Proces se odvija brzo:
- cvijet posmeđi i počinje se sušiti,
- gljivica prodire u rodnu grančicu,
- dolazi do sušenja grančica zbog izlučivanja toksina.

Zaraženi dijelovi biljke često ostaju visjeti na stablu i izgledaju kao da su spaljeni, što je jedan od karakterističnih simptoma ove bolesti.

Najčešće pogreške voćara

Jedna od čestih zabluda, posebno kod manje iskusnih voćara, jest da je uzrok sušenja cvjetova i grančica mraz ili niska temperatura. Iako vremenski uvjeti imaju utjecaj, pravi uzrok je najčešće upravo infekcija gljivicom.
Zbog toga je važno na vrijeme prepoznati simptome i reagirati odgovarajućim mjerama zaštite.

Koje voćne vrste su najugroženije?

Monilia laxa najčešće napada:
- šljivu,
- trešnju,
- višnju,
- breskvu,
- marelicu.

Kod ovih kultura bolest može uzrokovati:
- sušenje rodnih grančica,
- propadanje cvjetova,
- trulež plodova.

Preventivne mjere zaštite

Suzbijanje ove bolesti temelji se prvenstveno na prevenciji. Ključne mjere uključuju rezidbu zaraženih grančica i grana, uklanjanje i uništavanje zaraženih plodova (spaljivanje ili duboko zakopavanje) te redovitu zaštitu od štetnika koji oštećuju plod i omogućuju prodor gljivice.
Važno je napomenuti da čak i dobro održavani voćnjaci nisu potpuno sigurni, dovoljan je mali propust u zaštiti da se bolest razvije.

Kada provoditi zaštitu?

Za učinkovitu kontrolu bolesti, zaštitu je potrebno provoditi u ključnim fazama:
- na početku cvatnje,
- tijekom pune cvatnje,
- na kraju cvatnje.

Broj tretiranja ovisi o vremenskim uvjetima jer kišno i prohladno vrijeme značajno povećava rizik od infekcije.

Preporučeni pripravci za zaštitu koštičavog voća

Za učinkovitu zaštitu od bolesti Monilia laxa, važno je pravilno odabrati pripravke ovisno o voćnoj vrsti. U praksi se najčešće koriste sljedeća rješenja:
- Kod šljive, trešnje i breskve, učinkovitu zaštitu pružaju pripravci poput Teldor SC 500 i Switch 6,25 WG, koji djeluju preventivno i kurativno u fazi cvatnje.
- Za višnju, posebno se ističe Chorus 75 WG, koji je prilagođen specifičnostima ove voćne vrste i pruža pouzdanu zaštitu u kritičnim uvjetima.
- Kod marelice, preporučuje se primjena preparata Switch 6,25 WG, osobito u razdobljima povećane vlage i rizika od infekcije.

Pravilna i pravovremena primjena ovih sredstava ključna je za očuvanje zdravlja voćaka i stabilnog prinosa.

Zaključak

Monilia laxa je ozbiljna prijetnja koštičavom voću, posebno u razdoblju cvatnje kada su vremenski uvjeti nepovoljni. Pravovremena reakcija, pravilna rezidba i odgovarajuća zaštita ključni su za sprječavanje velikih šteta.
Uspjeh u borbi protiv ove bolesti ovisi o kombinaciji preventivnih mjera i pravilne primjene fungicida – jer kod Monilije, kašnjenje često znači gubitak uroda.

Newsletter
Na svoj mail primajte besplatno novosti u ponudi i korisne savjete iz Poljocentra