Zadnje pretraživanoObriši sve
Nema rezultata za traženi pojam!

Kraj žetve pšenice, ječma ili zobi donosi kratkotrajan predah za poljoprivrednike, ali za samo tlo to je kritičan trenutak. Nakon prolaska teške mehanizacije i uklanjanja glavne kulture, polja često ostaju gola, izložena ljetnim žegama, suši i narušavanju strukture. Ostavljanje strništa neiskorištenim do jesenskog oranja znači gubitak dragocjene vlage i ispiranje hranjiva. Zbog toga se sve veći broj uspješnih ratara okreće provjerenoj i ekonomski najisplativijoj metodi - zelenoj gnojidbi, odnosno sideraciji. Sjetva postrnih kultura odmah nakon žetve najbrži je način da oporavite tlo, pokrenete mikrobiološku aktivnost i vlastitom proizvodnjom osigurate bogato organsko gnojivo za iduću sezonu.

03. 06. 2026.
Zelena gnojidba nakon žetve: Kako prirodno obogatiti i oporaviti tlo?

Zašto je žetva idealan trenutak za sjetvu zelenog gnojiva?

Nakon žetve ranih kultura (od lipnja), pred nama je nekoliko mjeseci toplog vremena koje se može savršeno iskoristiti. Umjesto da polje zaraste u korov, sjetvom namjenskih biljaka za zelenu gnojidbu postižemo višestruke ekonomske i agrotehničke ciljeve:
Čuvanje vlage u tlu: Zeleni pokrov smanjuje isparavanje vode iz površinskog sloja tijekom ljetnih mjeseci.
Smanjenje zbijenosti tla: Snažno korijenje postrnih kultura prirodno „ore“ i rahli tlo koje je zbijeno teškim kombajnima i traktorima.
Snažna borba protiv korova: Gusti sklop zelenog gnojiva ne ostavlja prostor, svjetlost ni hranjiva za razvoj korova u idućoj kulturi.

 

Najbolje postrne kulture za zelenu gnojidbu na poljima

Ovisno o tome što planirate sijati u idućoj rotaciji, biraju se različite vrste ili njihove smjese:
Krstašice (uljna rotkva i bijela gorušica): Favoriti nakon žetve žitarica. Rastu iznimno brzo, podnose ljetne temperature i razvijaju dubok korijen koji izvlači hranjiva iz dubljih slojeva. Uljna rotkva ima i izražen nematocidni učinak (čisti tlo od štetnika).
Leguminoze/Mahunarke (djetelina, grahorica): Ove kulture su „tvornice dušika“. Zahvaljujući kvržičnim bakterijama, one vežu atmosferski dušik i ostavljaju ga u tlu u obliku koji je odmah dostupan idućoj kulturi (npr. kukuruzu ili suncokretu u proljeće).
Uvijek pouzdana opcija za mješavine - facelija: Odlična kultura koja brzo stvara veliku nadzemnu masu, nije u srodstvu s uobičajenim ratarskim kulturama (odlična za plodored) i izuzetno je medonosna.

 

Vrhunske RAGT mješavine dostupne u Poljocentru

RGT SOL AZOTE - Brzo nicanje nakon sjetve i uspješno potiskivanje korova i samoniklih kultura. Sije se u intervalu između 2 žitarice, u svrhu da se struktura zemljišta dobro obradi te stvara prekid u ciklusu bolesti.
Sastav mješavine: 70% grahorica, 10% etiopijska gorušica, 10% facelija, 10% bijela gorušica.

RGT MOUTALEG - Brzi početni rast (niče za nekoliko dana) i odlična moć suzbijanja korova i samoniklih kultura. Njihov snažan korijenov sustav će restrukturirati tlo i poboljšati poroznost.
Sastav mješavine: 40% bijela gorušica, 60% aleksandrijska djetelina.

RGT OVERWINTER MIX - Ova mješavina je zajednica vrsta koje se brzo razvijaju i počinju nicati te prezimljuju. Snažan korijenov sustav biljaka iz mješavine će restrukturirati tlo i poboljšati poroznost sve do proljeća s time da će se i fiksirati dušik iz zraka u zemljište. Prednost ove mješavine je što može prezimiti i zaorati se tek u rano proljeće, a zbog svog sastava može se sijati od ranog ljeta do kasne jeseni.
Sastav mješavine: 58% vlasastodlakava grahorica, 10% uljana repica, 7% poljska gorušica, 20% uljana rotkva (rauola), 5% facelija.

 

Može li se zelena gnojidba primijeniti i u vrtu?

Iako je ova metoda temelj moderne i regenerativne ratarske proizvodnje, zelena gnojidba je jednako učinkovita i na manjim površinama. Ako uz velika polja imate i obiteljski povrtnjak, sjetva gorušice ili grahorice nakon branja ranog povrća (poput krumpira ili luka) učinit će čuda za plodnost gredica i zdravlje povrtnih kultura u idućoj godini.

 

Proces od sjetve do zaoravanja

Proces zelene gnojidbe na velikim površinama zahtijeva poštivanje nekoliko zlatnih pravila:
Sjetva odmah nakon žetve: Što prije posijete postrni usjev (idealno odmah nakon plitke obrade strništa ili direktnom sjetvom), to ćete bolje iskoristiti preostalu vlagu u tlu za nicanje.
Pravovremena terminacija biomase: Najveća greška je pustiti biljke da osjemene. Siderate je najbolje usitniti i unijeti u tlo (malčiranjem, tanjuranjem ili prolaskom sjeckajućih valjaka) u fazi pune cvatnje. Tada je omjer dušika i ugljika najpovoljniji za brzu razgradnju i bogaćenje tla.
Unos u tlo: Nakon što se masa usitni, plitko se unosi u tlo (tanjuračama ili podrivačem) na dubinu od 10 do 15 cm. Na laganim tlima, masa se može ostaviti preko zime kao prirodni površinski pokrov (malč) koji štiti tlo od erozije, a zaorava se tek u rano proljeće.

 

Zaključak: Dugoročna investicija u plodnost i prinose

Zelena gnojidba nakon žetve je investicija koja se vraća kroz smanjenu potrebu za mineralnim gnojivima, lakšu proljetnu obradu i, ono najvažnije, stabilnije prinose u sušnim godinama. Vraćanjem organske tvari tamo gdje je stvorena, čuvate zdravlje svog najvrjednijeg resursa - tla.
Ekskluzivno u Poljocentru pronađite vrhunske RAGT mješavine za zelenu gnojidbu i osigurajte prirodnu snagu, zdravlje i vrhunsku plodnost tla za iduću sezonu.

Newsletter
Na svoj mail primajte besplatno novosti u ponudi i korisne savjete iz Poljocentra