Zašto su zemljišni štetnici posebno opasni?
Za razliku od štetnika koji napadaju nadzemne dijelove biljke, zemljišni štetnici djeluju u fazi kada je kukuruz najosjetljiviji. Napadaju sjeme i mlade biljke, čime izravno utječu na nicanje i početni razvoj. Takvi napadi rezultiraju prorijeđenim sklopom i neujednačenim rastom, što kasnije nije moguće ispraviti.
Najčešći zemljišni štetnici i mehanizam štete
Žičnjaci (larve klisnjaka) predstavljaju najčešći problem na parcelama gdje se kukuruz uzgaja u plodoredu s travnjacima ili nakon zapuštenih površina. Ličinke se hrane sjemenom i podzemnim dijelovima biljke, pri čemu dolazi do izostanka nicanja ili sušenja mladih biljaka. Ličinke su žute boje, uskog, izduženog, tvrdog tijela nalik na komadić mjedene žice. Narastu i do 35 mm.
Za kvalitetno suzbijanje žičnjaka važno je obaviti pregled tla kako bi se utvrdio prag odluke za suzbijanje. Prag odluke je 1-3 žičnjaka/m2 u istočnom dijelu Hrvatske te 3-5 žičnjaka/m2 u zapadnim, vlažnijim područjima.
Kukuruzna zlatica je mali kukac, dobro leti i teže ju je uočiti na njivi. Žuto-zelene je boje, a na žutim krilima ima uzdužne tamne pruge. Ličinka je izdužena, bijele boje s tamnom glavom. Prezimljuje u stadiju jaja u tlu, a prve se ličinke javljaju od sredine svibnja pa do sredine lipnja i hrane se korijenom kukuruza. Odrasli oblici javljaju se krajem lipnja te oštećuju list i svilu na klipu. Glavne štete čini ličinka u tlu pregrizajući bočno korijenje pa dolazi do polijeganja biljaka, tzv. “guščji vrat“.
Budući da je kukuruzna zlatica štetnik monokulture, svakako treba izbjegavati ponovljenu sjetvu kukuruza na istoj parceli.
Grčice su ličinke hrušta, bijele boje sa smeđom glavom, koje žive u tlu i preživljavaju hraneći se korijenjem biljaka, gomoljima i lukovicama. Odrasli (hruštevi) javljaju se u travnju i svibnju te nakon kopulacije otpočinju s odlaganjem jaja. Nakon 30-40 dana iz jaja izlazi ličinka (grčica) koja izgriza i oštećuje mlade biljke. Ličinke u tlu ostaju 3 godine. Najveće štete čine zadnje godine.
Sovice pozemljuše (podgrizajuće sovice) su gusjenice noćnih leptira koje su opasni zemljišni štetnici, dugački 3-5 cm, a prepoznatljive su po tome što se na dodir sklupčaju. Sovice se danju skrivaju u pukotinama tla i ispod grudica zemlje, dok u večernjim satima izlaze na površinu i pregrizaju vrat korijena ili stabljiku, što dovodi do slabog sklopa i potrebe za ponovnim presijavanjem usjeva.
Ukoliko je neophodna primjena kemijskog suzbijanja gusjenica sovica pozemljuša, tada je moguća ograničena zaštita preventivnom primjenom zemljišnih insekticida deponatorima prilikom sjetve ili sadnje u trake. Prag odluke je 1-2 gusjenice/m2, a suzbijanje je potrebno provesti u večernjim satima kada gusjenice sovice izlaze iz tla, prema mogućnosti u ranom stadiju razvoja gusjenice veličine do 1 cm.
Procjena rizika i pravovremeno djelovanje
Pojava zemljišnih štetnika nije slučajna, već je usko povezana s načinom obrade tla i klimatskim uvjetima.
Uspješna zaštita započinje procjenom rizika prije sjetve. Parcela s poviješću pojave štetnika, prisutnost travne vegetacije u prethodnoj godini te blagi zimski uvjeti upućuju na povećanu vjerojatnost napada.
U takvim uvjetima opravdana je primjena insekticida već u fazi sjetve, jer kasnije intervencije u tlu imaju ograničen učinak. Posebno je važno razumjeti da se većina zemljišnih štetnika suzbija isključivo preventivno.
Insekticidna zaštita – sredstva i vrijeme primjene
Za suzbijanje zemljišnih štetnika u kukuruzu koristi se primjena zemljišnih insekticida u tlo tijekom sjetve.
Kod jačeg napada ili na rizičnim parcelama preporučuje se primjena zemljišnih insekticida u obliku granula ili tekućih formulacija. Oni se apliciraju u red tijekom sjetve, čime se stvara zaštitna zona oko sjemena i mladog korijena. Najčešće se koriste aktivne tvari poput teflutrina ili lambda-cihalotrina, koje djeluju kontaktno i repelentno na štetnike u tlu.
Za suzbijanje kukuruzne zlatice naglasak je također na primjeni insekticida u tlo, ali i na plodoredu kao osnovnoj agrotehničkoj mjeri. U područjima s jakim napadom često je potrebno kombinirati više pristupa kako bi se smanjila populacija štetnika.
Kod sovica pozemljuša moguće su i naknadne korektivne mjere primjenom folijarnih insekticida, ali njihova učinkovitost ovisi o pravovremenom uočavanju štetnika i stadiju razvoja ličinki.
Važnost pravilne primjene insekticida
Učinkovitost insekticida u velikoj mjeri ovisi o načinu primjene. Neujednačena distribucija sredstva u tlu ili nepravilna dubina aplikacije mogu značajno smanjiti djelotvornost zaštite.
Zato je u profesionalnoj proizvodnji naglasak na preciznoj aplikaciji, pravilnoj kalibraciji sijačica i korištenju odgovarajuće opreme. Samo pravilno primijenjeno sredstvo može ostvariti puni učinak i osigurati zaštitu u najkritičnijoj fazi razvoja kukuruza.
Rješenja za profesionalnu zaštitu
Za učinkovitu kontrolu zemljišnih štetnika nužno je koristiti provjerena sredstva i pouzdanu opremu. U ponudi Poljocentra dostupna su rješenja prilagođena profesionalnim proizvođačima, koja omogućuju preciznu i sigurnu primjenu zaštite bilja.
Kombinacijom kvalitetnih proizvoda i stručnog pristupa moguće je značajno smanjiti rizik od šteta i osigurati stabilan razvoj usjeva.
Zaključak
Suzbijanje zemljišnih štetnika u kukuruzu zahtijeva planski i stručan pristup. Ključ uspjeha je u pravovremenoj procjeni rizika i preventivnoj primjeni insekticida, jer naknadne mjere rijetko mogu nadoknaditi nastale štete.
U uvjetima intenzivne proizvodnje, gdje je svaki prinos važan, ulaganje u kvalitetnu zaštitu predstavlja nužan korak prema stabilnoj i profitabilnoj proizvodnji kukuruza.
